Ramska zajednica
Udruga Ramska zajednica Zagreb osnovana je 1990. godine. Za prvog predsjednika izabran je Ivan Radić.
Na Obnoviteljskom saboru 1999. obnovljen je rad Ramske zajednice Zagreb, te je registrirana kao udruga 3. kolovoza 1999. Za predsjednika je izabran Šimun Penava.
Na Saboru Ramske zajednice održanom 2005. godine izabrano je novo vodstvo. Za predsjednika je izabran Branislav Brizar.
Opširnije o novom vodstvu u listu "Rama" kojeg možete naći na našim web-stranicama.
Ukratko iz prošlosti Ramske zajednice
U Zagrebu je 18. lipnja 1999. održana sjednica Osnivačkog, odnosno Obnoviteljskog sabora Ramske zajednice Zagreb. Nakon kraće diskusije i iznošenja razloga, koji su doveli do održavanja Sabora, zaključeno je da postoji potreba za osnivanjem ove udruge te je jednoglasno donesena Odluka o osnivanju Ramske zajednice. Prema navedenoj odluci, Udruga djeluje na području Republike Hrvatske, a među djelatnostima treba istaknuti sakupljanje, očuvanje i promicanje narodnih običaja, kulture i narodnog stvaralaštva Rame, te razvijanje i unapređivanje kulturne suradnje ramskog kraja s kulturno-umjetničkim udrugama Zagreba i drugih gradova Republike Hrvatske i iseljeništva.
Za predsjednika Udruge jednoglasno je izabran Šimun Penava, a potpredsjednici su Josip Vidović i Mijo Jozić. U Upravni odbor izabrani su Šimun Babić, Ivan Markešić, Ivan Bulaja i Pavao Crnjac.
Rad Ramske zajednice od 1990. do 1999.
Pri kraju Osnivačkog sabora, novoizabrani predsjednik Zajednice uputio je tople riječi zahvalnosti dr. Ivanu Radiću i Vladi Kuraji, dakle predsjedniku i dopredsjedniku "stare" Ramske zajednice, koja je djelovala od 1991. "Oni su znali organizirati rad Zajednice u izvanrednim, ratnim okolnostima, koje su 1991. pogodile Hrvatsku uslijed velikosrpske agresije", rekao je, među ostalim, novi predsjednik. Sve planirane programe i projekte bivše vodstvo Zajednice bilo je prisiljeno staviti "na led" i odgoditi za neka bolja vremena, pa je cjelokupnu aktivnost preusmjerilo na obranu Domovine. Tijekom srpnja 1991. organiziraju akciju prikupljanja raznolike pomoći ugroženim ramskim obiteljima s područja Podunavlja. Materijalnu i financijsku potporu Zajednici su u to vrijeme davali Ramljaci na radu u Austriji i Njemačkoj I Australiji. Tijekom jeseni 1991. Zajednica intenzivno provodi humanitarne akcije. U crkvi Majke Božje Lurdske u Zagrebu, 22. rujna 1991. priređuje sv. misu za sve poginule u ratu za slobodu Hrvatske. U tadašnjim akcijama Ramske zajednice, koje se tiču neposredne pomoći obiteljima poginulih, ranjenih, izbjeglih i drugih, važno je istaknuti ljudsku solidarnost, bez koje ovakve aktivnosti ne bi bile moguće.
Od travnja 1992. Zajednica sve svoje potencijale i aktivnosti usmjerava prema ramskoj kotlini. Uz financijsku i humanitarnu pomoć, u Ramu se organizirano upućuju i studenti dragovoljci te materijalna i tehnička sredstva neophodna ramskim braniteljima. Prestankom rata u Bosni i Hercegovini, polako zamire i rad Ramske zajednice Zagreb.
Osnovni podaci o obnovljenoj Ramskoj zajednici
Obnovljena Ramska zajednica upisana je 3. kolovoza 1999. u Registar udruga Republike Hrvatske. Kao i mnoge druge zavičajne udruge, koje okupljaju bosanskohercegovačke Hrvate, tako i Ramska zajednica, unatoč mnogim obećanjima zagrebačke gradske uprave, i dalje muku muči s radnim i uredskim prostorom.
Primarna zadaća Zajednice je okupljanje iseljenih Hrvata iz Ramske doline, njihovo povezivanje sa starim krajem, promicanje kulturnog i narodnog bogatstva - od običaja, nošnji i pjesme do kulturnog stvaralaštva - obogaćivanja krajeva u koje su Ramljaci došli, uz očuvanje svojih običaja. U krajevima u kojima ima više iseljenih Ramljaka Zajednica je osnovala svoja povjerenstva, i to u Popovači, Bjelovaru, Požegi i Iloku. U nepune tri godine "novog života" Zajednici je pristupilo oko 300 članova zapravo oni koji su potpisali pristupnice.
Ramski susreti - čuvanje i unapređivanje kulturnih vrijednosti ramskog kraja
Slijedom postavljenih programskih zadaća, Zajednica je već 27. kolovoza 1999. u Europskom domu organizirala predstavljanje "Ramskog vjesnika", lista koji je, nakon stanke od nekoliko godina, ponovno pokrenut.
Zajednica se prihvatila i organiziranog okupljanja Ramljaka pod nazivom "Ramski susreti", koji se - prema tradiciji - održavaju druge nedjelje poslije Male Gospe. Na prijedlog Ivana Markešića, člana Upravnog odbora, na krajnjem istoku Republike Hrvatske, u Iloku, u organizaciji Ramske zajednice i Franjevačkog samostana Šćit upriličen je 19. rujna 1999. Ramski susret - vrijedna kulturno-umjetnička priredba prepuna svih oblika društvenog života i narodnih običaja ramskog kraja. Susret Ramljaka započeo je u crkvi sv. Ivana Kapistrana misom, koju je predvodio fra Petar Anđelović, tadašnji provincijal Franjevačke provincije Bosne Srebrene. Sve okupljene srdačno je pozdravio i zaželio dobrodošlicu Stipan Kraljević, gradonačelnik grada Iloka. Poslije mise oko tisuću ljudi okupilo se ispred prekrasno uređene pozornice na kojoj su iznimno bogat i lijep kulturno-umjetnički program izvodili HKDD "Rama" i KUD "A. G. Matoš" iz Tovarnika. Ganga, bećarac, diple odjekivali su Ilokom, koji je bio svjedokom ljubavi prema rodnoj grudi. U Iloku su bili nazočni i predstavnici Općine Rama: Davorin Lesko, Ivan Jelić, Luka Faletar i Pero Pavlović Ćiro. U znak zahvalnosti za ukazano gostoprimstvo, predstavnici Zajednice su predstavnicima Grada Iloka uručili umjetničke slike i odljevak Ramskog križa. Na povratku prema Zagrebu, članovi Zajednice su obišli Vukovar i na Ovčari, na mjestu masovne grobnice, položili vijence u spomen na mučki ubijene hrvatske branitelje.
Drugi "Ramski susret" organiziran je u Sv. Ivanu Zelini 2000., dok je treći održan 2001. u Vođincima. "Ramski susreti" nastavljeni su i dalje, a više vidjeti pod "Ramski susreti".
Izdavačka djelatnost
Početkom listopada 1999. Zajednica je izdala prvi broj svog glasila, list "Rama". Za članove Zajednice list je besplatan.
Koncem 2000. Zajednica je priredila i objavila "Ramski zbornik 2000.". Taj hvalevrijedni uradak monografskog formata na 430 stranica, u deset zasebnih poglavlja, obrađuje različite teme vezane uz Ramski kraj.
Zajednica je nastavila izdavati i drugi svezak Ramskog zbornika, a i priredila je reprint knjige od fra Jeronima Vladića.
Urednik i priređivač svih izdanja Ramske zajednice je Šimun Penava.
Suradnja s drugim hrvatskim zavičajnim udrugama
U sklopu radnih dogovora održanih 16. ožujka 2001. u novozagrebačkom hotelu "Zagreb", u povodu pružanja potpore odluci Hrvatskog narodnog sabora o hrvatskoj samoupravi u BiH, čelnici brojnih hrvatskih zavičajnih udruga utemeljili su Savez udruga Hrvata iz BiH. Čelništvo Ramske zajednice Zagreb od početka sudjeluje u radu Saveza. Zapaženo je sudjelovanje Ramljaka u pripremi i održavanju "Jarunskih susreta Hrvata iz BiH i svijeta". Tijekom prosinca 2001. Ramljaci organizacijski sudjeluju u samoj završnici 3. međunarodnog memorijalnog turnira "Gojko Šušak".
Ramska večer
U želji da poboljšaju i unaprijede odnos među Ramljacima koji žive u Republici Hrvatskoj, čelništvo Ramske zajednice upriličilo je 19. studenoga 1999. u zagrebačkom hotelu Intercontinental "Večer ramskih poduzetnika" na kojoj se okupilo preko 70 gospodarstvenika rodom iz Rame.
Nakon nepunih osam mjeseci svog postojanja, Ramska zajednica je organizirala i prvu "Ramsku večer", koja je održana u restoranu Globus 12. veljače 2000. godine i na kojoj se okupilo preko 300 osoba. Tradicija "Ramskih večeri" nastavljena je i idućih godina.
prof. Šimun Penava
